PRVA STRANICA | Kiparske nastavne jedinice |
KIPARSKE NASTAVNE JEDINICE 2, 3 | |
Kiparstvo se koristi trodimenzionalnim prikazom oblika, tako
su mu osnovni gradivni elementi volumen i prostor. Kiparstvo po stupnju
plastičnosti možemo podijeliti na punu plastiku (prostor obilazi volumen
sa svih strana) i reljef (oblici se s jedne strane drže podloge, pa
ih prostor ne može s te strane obuhvatiti). Prema gradaciji koliko volumena
u reljefu izlazi iz podloge u prostor, reljef dijelimo na visoki, niski
i uleknuti. Volumen može biti pun, prazan, prošupljen, jednostavan,
složen, obli, uglati, mali, veliki, statičan, dinamičan, raščlanjen
itd. Punu plastiku pak dijelimo (prema odnosu prostora i volumena) na
monolitnu masu, udubljeno-ispupčenu masu, prošupljenu
masu, plošno istanjenu masu i linijski istanjenu masu.
Mobil je također puna plastika, ali pokretna u prostoru, pokretana strujom
zraka ili nekom drugom energijom. Kiparski materijali su glina,
glinamol, plastelin, gips, bronca, drvo, kamen, žica, lim, folija, papir
i drugi materijali.
|
Nastavna
jedinica: motiv: LOPTE i odbjegle točke tehnika: glinamol likovni problem: razvijanje početne osjetljivosti za volumen razred: 1. |
Artikulacija
nastavnog sata:
Djeci demonstriramo način rada glinom (djeca svoju još ne vade iz paketića da im ne odvlači pažnju). Glinu možemo modelirati, mijesiti, udubljivati, izvlačiti, oduzimati, dodavati, prošupljivati. Glinamol se, za razliku od gline, brže suši. Osvještavamo prostor: on nas okružuje, ispunjava učionicu, rukom slobodno mašemo i prolazimo kroz njega. Volumen nas spriječava u prolasku, ruka ne može kroz zid, ili glinu. Ipak, u volumenu možemo prokopati rupu kroz koju prostor (i naša ruka) opet mogu slobodno strujati, npr. prozor. Zatim pričamo motivacijsku priču, nakon koje djeca rade od glinamola loptu s koje su pobjegle točkice. Na kraju sata sakupimo sve radove na okup (na nekoliko klupa, npr.) za analizu, i razgovaramo koliko daleko i kojim putanjama su točke pobjegle sa lopti u prostor. |
||
Michelangelo Buonarotti: |
Nastavna
jedinica: motiv: NASELJE tehnika: kutijice, drveni elementi likovni problem: osnovni elementi urbanizma, kontrast volumena i prostora razred: 2. |
Artikulacija
nastavnog sata:
Razgovaramo o gradu i selu. Razlike u veličini i rasporedu kuća i zgrada. Gradogradnja = urbanizam. Možemo pokazati tlocrte različitih tipova naselja. Povezati zgradu sa volumenom, ulicu sa prostorom. U gradu ima mnogo ljudi; zato volumeni zgrada moraju biti što veći da prime mnogo ljudi u sebe, a volumen ulice se provlači između zgrada. Ulice su različite: male, jednosmjerne ili pješačke uličice, ili velike avenije sa mnogo traka. Prostor se provlači ispod nadvožnjaka i kroz pasaže. Izvedba: moguće su varijacije: na podlozi od kartona djeca u paru ili većim grupama slažu, režu i lijepe kutijice gradeći naselje; ili, na velikoj površini (na podu ili na spojenim stolovima unutar redova- tri reda, tri grupe učenika) djeca naprosto slažu oblike i grade naselje bez lijepljenja - ovdje je najvažnija sama aktivnost gradnje, rezultat ne mora obavezno biti sačuvan. Analiziramo maštovitost oblika i prostornog rasporeda "zgrada". Kuda bi se sve vjetar mogao provlačiti i kako provesti? Kojim prostorom? |
|
|
||
dječji radovi | ||
Henry Moore:
"Ležeća figura" |
Nastavna
jedinica: motiv: UKRASI tehnika: papir - plastika likovni problem: simetrija i asimetrija oblika, plastičke teksture razred: 3. |
Artikulacija
sata:
Razgovaramo s djecom o ukrašavanju, i o različitim materijalima. Radimo
demonstraciju rada sa papirom: pokazujemo
trganje, izrezivanje i bušenje; razne širine i dužine, lomljenje u lepezu.
Mogućnost lijepljenja i spajanja spajalicom. Ukazujemo na raznovrsnost
površine, glatke, izgužvane, hrapave ili izbušene. Zatim zadajemo djeci
izradu ukrasa, sami lijepe, a mi možemo na višestrukim spojevima učvrstiti
spajalicom ("heftericom"). Gotove ukrase vezujemo koncem i
lijepimo na ploču radi analize.
|
dječji radovi | Laszlo Moholy - Nagy |
Nastavna
jedinica: motiv: RIBA tehnika: papir - plastika likovni problem: odnos volumena i prostora, ritam oblika, plastičke teksture razred: 4. Pripomena: upotrebljavamo tvrdi papir, shelers-hammer npr. ili akvarel papir. Potrebne su i škare i lijepilo. |
Artikulacija
nastavnog sata:
Djeci pokazujemo fotografiju ribe i vodimo analitički razgovor. Kako
izgleda riba? Kakvo je njeno tijelo? Čime je ono prekriveno? Kako izgledaju
ljuske, jesu li sve jednake? Što pomaže ribi pri kretanju? Kako izgleda
rep, peraje? Vidi li se na ribi ritam?
Osvjestimo pojam teksture na ljuskama. Zatim demonstrirajmo mogućnosti
obrade i perforiranja papira. Savijanjem plastificiramo papir i stvaramo
reljef. Volumen se diže iz plohe u prostor, ali ga prostor ne
obuhvaća posve kao skulpturu. Pokažimo to na reprodukciji. Tijelo ribe
izradjujemo prorezom, savijanjem i lijepljenjem osnovnog oblika: Papir ćemo sada
rezati, urezivati u plohu, izrezivati iz plohe, savijati i lomiti,
plisirati kao "harmoniku" i sl. i tako izraditi
ribi ljuske, peraje, rep, usta, oko. Ove izraze možemo ispisati i na
aplikaciju.
Na kraju u analizi razgovaramo o bogatstvu i originalnosti tekstura, i trazimo što veći raspon mogućnosti upotrebe materijala, tj. papira. |
|
|
Reljef
s prizorom kralja (Zvonimira?), 11. st.,Split,
vjerojatno iz Solina |
PRVA STRANICA | NASTAVNE JEDINICE | CRTAČKE JEDINICE | SLIKARSKE JEDINICE | GRAFIČKE JEDINICE | DIZAJN | |
TEKSTOVI | LITERATURA | DIDAKTIČKI MATERIJAL | LIKOVNI ELEMENTI | PJESME | PRIČE | METODIKA |