Volumen

MASA I PROSTOR		MASA I PROSTOR
PRVA STRANICA
Likovni elementi: točka, crta, boja, ploha, površina, prostor		Masa je prostorni oblik sa sve tri dimenzije: širinom, duljinom i visinom. Masu također određujemo kao obujam ili zapremninu nekog tijela u prostoru. Masa iznutra može biti šuplja i sadržavati prostor unutar sebe, kao primjerice kuća ili lopta. Masom možemo zvati kamen, grumen gline i sl., ali i posve tanak list papira - bilo koji trodimenzionalni oblik koji u sebi ne sadrži prostor. Skulpturu dijelimo na reljef i punu plastiku. Vrste reljefa: - uleknuti - niski - visoki Puna plastika može biti skulptura (statična) i mobil (pokretna). Prema odnosu mase i prostora možemo napraviti kategorizaciju mase pune plastike: - monolitna ili apsolutna masa - udubljeno-ispupčena masa - prošupljena masa - plošno-istanjena masa - linijski istanjena masa
Constantin Brancusi: "Muza"		1. Monolitna ili apsolutna masa Monolitna masa je volumen posve ispunjen materijom, zatvoren, prostor je istisnut iz volumena. Statičan je odnos volumena i prostora: prostor ne prodire u volumen, a volumen ne prodire u prostor. Prostor samo kruži i obavija volumen. Oblik je zbijen. Jaje, kamen ili krumpir primjeri su apsolutne mase u prirodi. Lijevo: Brancusijeva skulptura se sastoji od tri dijela: glave, prsa i postolja; svaki od tih djelova je monolitna masa. Time ovo djelo dobiva karakter statičnosti, zatvorenosti i monolitnosti.
Jean Arp: "Poprsje žene", 1953.		2. Udubljeno-ispupčena masa Ako prostor negdje prodre u volumen, penetrira ga, i ako volumen izađe u prostor, tada govorimo o udubljeno-ispupčenoj masi, odnosno o konkavno-konveksnoj masi. Lijevo: Arpova skulptura kompozicijski ispituje proporcionalne odnose volumena i prostora potaknuta ženskim tijelom. Ispupčenja grudi, trbuha i stražnjice se potencira, volumen i prostor u jednakoj mjeri prodiru jedan u drugi, što je uglačanošću površine dodatno naglašeno, svjetlo putuje osvjetljavajući i ističući krivulje oblika.
		3. Prošupljena masa Prošupljena masa nastaje potpunim prolaskom prostora kroz masu. Prostor tada slobodno struji, a volumen ga obuhvaća i okružuje. Lijevo: Barbara Hepwort: "Tri oblika (Walk-in)", 1068. Skulptura je sastavljena od velikih ploča koje su prošupljene pravilnim kružnim otvorima. Postoji određena geometrijska pravilnost u konstrukciji ove skulpture: ploče su pravilnih oblika i ravnih rubova, otvori su savršene kružnice jednakih veličina. Skulptura je intervencija kojom se geometrizira prirodni prostor parka; interpolacija koja se ipak bojom približava okolišu.
Vojin Bakić: "Razlistana forma"		4. Plošno-istanjena masa Pritiskom na masu s obje strane počinjemo ju istanjivati. Prostor sve više dolazi do izražaja prema masi koja se sve više smanjuje. List papira, morska školjka ili komad lima primjeri su plošno istanjene mase. Lijevo: Bakićeva skulptura zapravo je limena ploča, narezana i presavijana u različitim pravcima. Tako je smisao oblikovnog načela smještena već u imenu: riječ "razlistana" povezuje se s listom, plošno istanjenim oblikom, ali i drvetom ne kojem se listovi šire i trepere u svim smjerovima. Riječ "forma" označava apstraktnost djela, čiji je sadržaj isključivo u istanjenosti i razlistanosti, bez mimetike se prirodom.
Alberto Giacometti: "Čovjek koji pokazuje", 1947.		5. Linijski istanjena masa Ako masu pritišćemo sa četiri strane (odozgo, odozdo, slijeva i zdesna) počinjemo joj oduzimati masu toliko da nas konačni oblik podsjeća na liniju, kao primjerice žica ili grana. Pošto takvi oblici ipak sadrže određenu količinu mase (opipljivi su) govorimo o njima kao o linijski istanjenim masama.
Alexander Calder: "Mali pauk", 1940.		Mobil Mobil je pokretno prostorno tijelo. Ono se samo giba, bilo strujanjem zraka, elektromotorom, ili nekim drugim izvorom energije. Gledatelj ne mora obilaziti oko mobila da bi ga cijelog sagledao; on se sam okreće i pokazuje sa svih strana. Lijevo je mobil načinjen od žice - linijski istanjene mase, sa pločicama na završecima - plošno istanjenim masama. Prostor je dominantan element ove skulpture, a sve je u labilnoj, dinamičnoj ravnoteži.
Reljef s prizorom kralja (Zvonimira?), 11. st.,Split, vjerojatno iz Solina: primjer niskog reljefa		Reljef Reljef je masa oblikovana na plohi; oblici na reljefu su uvijek u većoj ili manjoj mjeri vezani uz podlogu. Oblici su na reljefu dakle izbočenja na plohi. Prema visini izbočenja reljef dijelimo na: 1. Uleknuti reljef, koji nastaje urezivanjem, utiskivanjem, klesanjem i udubljivanjem u plohi. Izbočenja nema. 2. Niski reljef, na kojem masa neznatno ulazi u prostor, a prostor samo plitko ulazi u masu; izbočenja na plohi su niska. 3. Visoki reljef, gdje su oblici već gotovo nezavisni od podloge, ali se ipak za nju drže nekim svojim djelom. Masa jako izlazi u prostor, i prostor veoma prodire u masu, a izbočenja su vrlo velika.