Obavezno izbjeći:
- likovne šablone
- rad nedidaktičkim materijalima (tjestenina i druga hrana,
vata, lišće i svi drugi oblici kiča)
- nestručne tematske korelacije (korelirajte nastavni sadržaj, odnosno ključne pojmove)
- nije dozvoljeno preuzeti nastavnu jedinicu iz nekog priručnika za nastavnike (osmislite svoj motiv, likovnu tehniku i motivaciju!)
  Obavezno uključiti:
- nastavni sat mora biti izgrađen oko učenja likovnog
pojmovnika propisanog okvirnim programom (PIP-om)
- ukoliko ih razred ima, upotrijebiti udžbenike u svrhu pojašnjavanja likovnih pojmova
- učitelj/ica mora što kreativnije objasniti učenicima likovne probleme; ne očekivati da učenici to objasne njemu/njoj

Struktura sata treba načelno izgledati ovako:
1. demonstrirati ili ponoviti likovnu tehniku
2. likovne pojmove objasniti teorijski, uz pomoć shema i ilustracija
3. likovne pojmove pokazati na primjerima iz prirode i naše okolice
4. likovne pojmove pokazati na umjetničkim djelima
5. analizirati motiv i objasniti zadatak
6. analizirati uspješnost izvedbe likovnog problema, motiva i likovne tehnike

Pripremu poslati e-mailom zajedno s fotografijom svojeg rada.

Kurikulum za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost

Narodne novine, 14. siječnja 2019.

Priprema za nastavu Likovne kulture prema novom kurikulum

Primjer ispunjene pripreme

Najčešće greške pri ispunjavanju pripreme:
1. izmišljanje ishoda: ishodi su propisani od Ministarstva i ne mogu se sami izmišljati. To jednako vrijedi za ishode Likovne kulture, kao i za ishode međupredmetnih tema i drugih predmeta.
2. motivaciju treba podijeliti u dva odlomka: u prvom objašnjavamo likovne pojmove, u drugom objašnjavamo motiv. Ne objašnjavati pojmove na motivu.
3. neobjašnjavanje likovnih pojmova (zbog njih i postoji nastava LK; motiv je samo izlika da se bavimo likovnim jezikom);
4. očekivanje da će učenici pojmove objasniti učitelju (recimo, kad se napiše "Pitam učenika što je to simetrija? Ili "Ponavljam s učenicima što je simetrija"). Nemojte ništa ponavljati. Pitanja se mogu postavljati heuristički, ako učenici mogu doći do odgovora logičkim zaključivanjem.
5. nenavođenje likovnog problema u najavi zadatka (recimo: "Danas slikamo leptira temperama." Nedostaje najvažniji dio - KAKO ga slikamo?)
6. neopisivanje (neanaliziranje) motiva: uobičajeno je razmišljati u riječima, ali u nastavi likovne kulture moramo razmišljati u likovnom jeziku (u bojama, oblicima, odnosima veličina, kompozicijama, površinama, okolici itd.). Da bi ovo bilo lakše, kad god se radi o vizualnom motivu, u PPT treba staviti nekoliko fotografija motiva, a u pripremi detaljno opisati po čemu se motiv razlikuje na tim fotografijama. Primjerice, nije dozvoljeno napisati: "Pokazujem učenicima fotografiju cvijeta i tražim da opišu kako cvijet izgleda." Umjesto toga, potrebno je pronaći barem tri fotografije nekih cvjetova, a u pripremi napisati koji su to točno cvjetovi, kako izgledaju, po čemu se razlikuju, što se nalazi na fotografijama oko tih cvjetova, kakav je kadar, rasvjeta, plan, rakurs (nije nužno koristiti te izraze, već opisati što se vidi), itd.
7. korelacije: koreliraju se samo zajednički pojmovi likovne kulture i nekog drugog predmeta. Te pojmove treba i napisati i objasniti. Što se tiče međupredmetnih tema, tu se može biti fleksibilan i ne objašnjavati kako su postignute.

      Upute za ispravno ispunjavanje rubrika desnog stupca:
Vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje: učenici prepoznaju i opisuju različite mogućnosti likovnog izražavanja likovnim pojmovima iz te konkretne nastavne jedinice;

Praćenje: Za vrijeme rada, učenici povremeno odgovaraju na pitanja učitelja kojima ih potiče na refleksije tijekom istraživačkog i stvaralačkog procesa te na raspravu o rezultatu rada. Učitelj prati aktivno sudjelovanje, samostalnost,  samoinicijativnost, komunikacija i suradnja, toleranciju i  doprinos tijekom rada.

Vrednovanje naučenog: Učenici provode samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje, vrednovanje likovnih uradaka na razini likovnog problema, upotrebe likovnog materijala, prikaza motiva, originalnosti i uloženog truda usmeno i pismeno na evaluacijskom listiću (izlaznoj kartici ili slično)

Refleksija: Procjenjuje se stupanj zadovoljstva u provedenim aktivnostima, potiče se i samokritičnost u svrhu procjene što se moglo bolje načiniti.

 Prezentacija: Učenički uradci se mogu izložiti u učionici i u zajedničkim prostorima škole (hodnici, predvorje, itd). 

Literatura (obavezno sve pročitati!):
1. Grgurić, N. - Jakubin, M. (1996). Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.
2. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga.
3. Huzjak, M. (2008). Učimo gledati 1,2,3 i 4, priručnik za nastavnike razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga. (online ovdje)
4. Huzjak, M. (2013). Metoda analitičkog promatranja u razvoju dječjeg crteža (online ovdje). U: Croatian Journal of Education, Vol:15; Sp.Ed. No. 1/2013, str. 81-98.

Upute za izradu Power Point prezentacije:
Struktura prezentacije:
1. pokazati upotrebu likovnog materijala (detaljem umjetničkog djela i natuknicama);
2. pojmove prvo objasniti teorijski (shemama);
3. pojmove pokazati u prirodi i okolici (fotografijama);
4. pojmove pokazati na umjetničkim djelima;
5. pokazati motiv u više varijanti (ako je vizualan).
Svaki slajd treba imati natpis, a može imati i strelice, kako bi bilo razvidno na što obratiti pažlju.
Uređivanje PPT-a:
- očistiti sve pozadine od pomoćnih boxova "Click to add text" i sličnih. Ujednačiti sve fontove i sve animacije (kroz cijelu prezentaciju isti font iste veličine, istu vrstu i smjer animacije). Ne pretrpavati stranice. Ne koristiti šarene, kičaste i nečitke pozadine.
- likovno sredstvo: pokazati detalj likovnog djela načinjenog likovnim sredstvom (glina, tempere, pastel...) kojim se učenici služe na satu. Cijela reprodukcija likovnog djela s koje se pokazuje detalj treba biti u najvišoj rezoluciji (Large, odnosno Velike, pod opcijom "Alati"). PPT omogućuje obrazivanje fotografija.Napisati par natuknica o najvažnijim elementima tehnike upotrebe likovnog sredstva.
- pojmovi: objasniti likovne pojmove (ključne pojmove) ilustracijama i primjerima iz prirode i okolice, te na reprodukcijama.
- reprodukcije: pokazati likovne pojmove na primjerima umjetničkih djela - likovno djelo mora očigledno ("čitljivo") sadržavati odgovarajuće likovne pojmove. Prikazati najmanje 5-6 primjera umjetničkih djela. Svako likovno djelo mora biti u visokoj rezoluciji (u kriterijima traženja veličine u Google-u odabrati "Large"). Ne skidati likovna djela s ovih stranica, već ih tražiti preko pretraživača. Obavezno zadržati format likovnog djela, bez deformacije (format nije veličina! Format je odnos visine i širine djela, a:b).
Dimenzije (veličinu) djela povećati od vrha do dna ekrana (dakle, do ruba ekrana) da se što bolje vide. Pored svake reprodukcije malim slovima (14 točaka) napisati ime i prezime autora, ime djela na hrvatskom jeziku i godinu nastanka. Nije dozovljeno pokazivanje dječjih uradaka.
- motiv: motiv se pokazuje zadnji. Jednu ili više fotografija (vizualnog) motiva ostaviti projiciran tijekom cijelog sata dok učenici rade. Fotografija mora biti što većih dimenzija i rezolucije.
- LCD projektor se NE GASI isključivanjem iz struje niti isključivanjem prekidača jer može doći do pregaranja lampe (lampe koštaju od više stotina do više tisuća kuna). Projektor se gasi dvostrukim pritiskom on-of gumba. Nakon gašenja lampe projektor ne dirati najmanje 5 minuta da ventilator ohladi lampu do kraja. Ne prekrivati lampu dok se projektor ne koristi; ukoliko više nije potreban, odmah ga ugasiti i ostaviti da se ohladi.

Usmeni ispit:
  Posebno obratiti pozornost na sljedeće sadržaje:
- o jezicima (struktura jezika, paradigme, sintagme, medij, interdisciplonarnost u vizualnom jeziku)
- semiologija i strukturna korelacija
- odnos teme i sadržaja, korelativnost
- opažaj (percepcija), što vidimo, kako gledamo
- darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu
- šablone, stereotipi, konformizam
- mikroprogramiranje, nastavne cjeline, teme i jedinice; ne brkajte planove i programe!
- analiza i parametri za vrednovanje dječjih radova
- razvoj dječjeg crteža po fazama

PiP je u .pdf formatu, potrebam je Acrobat reader.
Velik je 1,95 MB.

Pošto priručnik više nije u prodaji, ovdje je nepotpuna verzija priručnika (u PDF formatu), ali sadrži sve što je potrebno za stručni ispit. Velik je 935 kb, možda će se malo sporije učitavati.