Tekstovi
Stranice za učitelje
Stranice za studente

M. Huzjak

     Moda je izdavačkih kuća, od nedavno, izdavanje CD-a s izvedbenim programima (mikroprogramima) za sve predmete. U to se krenulo nakon što je primijećeno kako se udžbenici i priručnici ne kupuju prema kriteriju kvalitete, već ovisno o tome je li njihov autor ugradio detaljan izvedbeni program koji se može doslovno slijediti. Okvirni programi (makroprogrami) nemaju tu atraktivnost, jer su oni samo zbroj svih pojmova propisanih za obradu, koje tek treba raspodijeliti po nekom "ključu" kroz školsku godinu. Preuzimanjem "ključa" vremenske raspodijele pojmova iz mikroprograma različitih autora propušta se jedna velika prednost koju nastava time može dobiti - korelacija između predmeta. Naravno, govorim o korisnoj, strukturalnoj korelaciji o kojoj sam već pisao, a ne o tematskoj koja samo ponavlja isto na površnoj razini.

     Nastava likovne kulture u tim je procesima vjerojatno najlošije prošla. Poplava (nekvalitetnih) priručnika iz likovne kulture stvorila je inflaciju pojmova koji su organizirani u neprimjerene izvedbene programe. Najgore je što mnogi nastavnici u preuzimanju i ne primijećuju očigledne promašaje u mikroprogramima koji im fotokopiranjem dolaze na stolove.
     Nedavno sam u jednoj školi gledao takav izvedbeni program; prenijeti ću ga detaljno:

     Na stranu posve nejasni nazivi rubrika; morao sam upitati učiteljicu bi li ona znala prema tome programu izvesti nastavni sat. Pitanje joj nije bilo jasno; pa da, odgovara. Dobro. Kako biste naslikali taj grozd, kesten i/ili orah?, pitam. Pa, onako kako izgledaju, dobivam odgovor.
     Ovaj odgovor pokazuje nekoliko ključnih problema u odnosu publike prema umjetnosti i nastavi likovne kulture. Kada bi nastavnik u izvedbenom programu za matematiku naišao na nastavnu jedinicu "Jabuke" odmah bi protestirao: što da radim s jabukama? Da ih zbrajam, oduzimam, dijelim, množim? Kakva bi bila korist od sata matematike da samo pričamo o jabukama? Ili o C-vitaminu?
     Ista kao i od sata likovne kulture s grozdom i kestenom. Kineska poslovica kaže: "Ako vam netko pokazuje Mjesec, budala ste ako gledate u njegov prst". Jabuke, grozdovi i kesteni su ti prsti; nastavni sadržaj je Mjesec. Nastava likovne kulture ima svoj pojmovnik koji se uči (iako je naglasak na osvještavanju) kao i ostali školski predmeti; nazivamo ga vizualni jezik, a na satu ga obrađujemo u kroz tzv. likovni problem. Bez likovnog problema sat je beskoristan, a ne rasterećujući.
     Naravno, tu je i zabluda kako vidimo ono što nam je pred očima. Da nije tako može nam pokazati svaki mađioničar i svaka optička varka. Oči samo prenose kodirane impulse do mozga koji ih interpretira, već prema znanju i kategorijama kojima raspolaže. Upravo to činimo kada se bavimo likovnom aktivnošću; interpretiramo svijet oko sebe i u sebi. I to po likovnim pravilima. To je, uostalom, razlika između teme (što?) i sadržaja (kako?) likovnog djela, o čemu sam već pisao.

     Pokazat ću kako pomoću okvirnog programa možemo vrlo jednostavno načiniti izvedbeni program.
     Najvažniji element sata je likovni problem. To su elementi vizualnog jezika i pojmovi koje želimo obraditi na satu, a u Nastavnom planu i programu (PIP-u) su navedeni pod "Ključne riječi".
Likovni problemi su stavljeni ispod Tema; misli se na nastavne teme, a ne teme kao motivi. Načelno, jedna od jedne nastavne teme treba načiniti dvije nastavne jedinice.

Teme su grupirane u Cjeline. Cjelinu su zapravo likovne elementi iz vizualnog jezika: Točka i crta, Boja, Ploha, Površina, Masa i prostor. U PIP-u su upisane podebljanim tiskanim slovima.

Podsjetimo se, vizualni jezik čine počela i načela:

PIP još propisuje i likovna područja - crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje i dizajn.

     Uzmimo da se bavimo bojom. Boju opisujemo s tri parametra: 1. vrsta boje (crvena, ljubičasta, primarne, sekundarne...), 2. ton ili svjetlina boje (svjetlo plava, tamno plava), i 3. čistoća, kvaliteta boje, valer (jarka plava, blijeda plava). Boja ima i svoje efekte: tople i hladne boje, pomoću čega postižemo modulaciju i kolorističku perspektivu. Napokon, poznajemo i kontraste boja, prema Ittenu njih sedam: (a) boje prema boji, b) svijetlo - tamno, c) toplo - hladno, d) komplementarni kontrast, e) simultani kontrast, f) kontrast kvalitete (čistoće), g) kontrast kvantitete. Sveukupno, uz pojam "boja" možemo nanizati dvanaest elemenata, što ujedno znači i dvanaest nastavnih jedinica.
     Ako se netko osjeća nesiguran na polju vizualnog jezika, podsjećam kako postoje vrlo kvalitetne knjige s objašnjenim pojmovnikom. Evo nekih: M. Jakubin, "Likovni jezik i likovne tehnike", Educa, Zgb., 1999; J. Damjanov: "Vizualni jezik i likovna umjetnost", Školska knjiga, Zgb. 1991.; R. Ivančević: "Likovni govor", Profil, Zgb., 1997., M. Bačić - J. Mirenić-Bačić: "Likovno mišljenje", Školska knjiga, Zgb, 2004.

     U izvedbenom programu ćemo pročitati u kojim razrednima se i pod kojim područjima obrađuju određeni pojmovi. Cjeline načelno (svaki nastavnik ima pravo na svoju autonomiju kojim će redoslijedom obrađivati ključne pojmove) traju po mjesec dana, dakle četiri nastavne jedinice.
     Tablica će izgledati ovako

     Sljedeći je korak (da, tek sada) odabrati motive. Dijelimo ih na vizualne (koji se mogu vidjeti), nevizualne (koji se ne mogu vidjeti) i vizualni jezik kao poticaj (istoznačnost teme i sadržaja - crveno kao crveno, na kao jabuka ili ljubav). Dodajmo tablici nove rubrike i ravnomjerno ih ispunimo:

     Dodati ćemo sada likovne tehnike:

     Time smo dovršili nastavnu jedinicu (cjelina, likovni problem, motiv, tehnika, područje).

     U nastavku slijede rubrike za metodičku realizaciju - metode rada, načini rada i oblici rada, npr.:

     Napomenimo kako pod "oblicima rada" svakako povremeno treba koristiti rad u paru i grupni rad; djeca trebaju što više uvježbavati suradnju, dogovor i toleranciju na zajedničkim projektima.

     Ovako, dakle, izgleda tablica izvedbenog programa za likovnu kulturu za razrednu nastavu (a jednaka može biti i za predmetnu nastavu). Sada možemo učiniti korak dalje: iskoristimo cjeline kako bismo povezali izvedbene programe različitih predmeta. Podsjetimo, teme nas ne zanimaju - i u likovnoj kulturi kontrast veliko - malo može imati mnoštvo tema: uz Kiklopa i Odiseja tu su i Regoč i Kosjenka, Guliver i Liliputanci ili Golijat i David. Stoga ćemo iskoristiti pojam kontrast (suprotnost) i provući ga kao ključnu riječ kroz ostale predmete, dobivši tako interdisciplinarnost:

     Dakako da su pojmovi unutar predmeta ovdje ispisani posve proizvoljno; nastavnik će ugraditi one pojmove koji mu trebaju prema okvirnom programu za njegov razred i u trenutku koji mu odgovara. Namjera je, međutim, jasna - kroz sve predmete se u određenom razdoblju trebaju provlačiti zajedničke ključne riječi, koje će smisao te sintakse osvjetljavati sa svih strana, kroz sve discipline. Tada učenici neće pitati je li Ljudevit Gaj "iz povijesti" isti onaj Ljudevit Gaj "iz hrvatskog"?
     U rubrici "Across The Curriculum" vidjet ćemo kako je Engleski nastavni kurikulum (programi, ciljevi i zadaci za sve predmete) grupirao predmete prema područjima: 1. Literacy (slovno), 2. Numeracy (brojčano), 3. ICT (informatika), 4. Other Learning Areas (ostala područja učenja). Ako otvorimo Numeracy, pronaći ćemo arhitekturu, zajedno s geometrijom, 2D i 3D oblicima i dugo. Dakle, umjetnost je u svim područjima, kao i slova i brojke, sva se područja prožimaju.

     Zaključimo zgodnim primjerom iz poezije. Poezija često pazi na kompoziciju, pa pogledajmo pjesmu Rose Petković:

SIJAMSKI BLIZANCI

što buljite u NAS u buljite što
zar niste NIKAD niste zar
vidjeli sijamske BLIZANCE sijamske vidjeli

     Prilično je očita namjera povezivanja teme i sadržaja - blizanci nam se čine kao odraz jedan drugom, pa je iskorišteno matematičko pravilo zrcaljenja. Ilustrirajmo:

Ovaj simetričan odnos elemenata lako možemo naslikati u likovnoj kulturi (pogledajte sliku Roberta Indiane "Love rising") kao i u geometriji. U prirodi ćemo ga pronaći u krilima leptira, u notama u odnosu c-d-e prema e-d-c, a neće ih biti teško izvesti ni pokretima tijela na satu tjelesne kulture (apeliram da tjelesna kultura ne bude samo sport). Ako pak poželimo rješavati zadatke iz translacijske simetrije, možemo to izvesti geometrijski:

SIJAMSKI BLIZANCI

što buljite u NAS što buljite u NAS
zar niste NIKAD zar niste NIKAD
vidjeli sijamske BLIZANCE vidjeli sijamske BLIZANCE

     Ovakvom nastavom postižemo akceleraciju učenja, jer se često spominju isti pojmovi; a ponavljanje je majka učenja, nije li? Još je važniji utjecaj integrirane nastave na svetonazor učenika. Iako toga možda nismo svjesni, rascjepkanost znanja u nastavne predmete rascjepkava način razmišljanja; učenici se navikavaju kako postoje ispravni načini rješavanja problema (oni u knjizi za taj predmet) i pogrešni načini. To je u suprotnosti s divergentnim mišljenjem, dakle i s kreativnošću. Uostalom, u današnje vrijeme upravo znanost pokazuje kako se do novih otkrića dolazi gotovo isključivo interdisciplinarnim pristupom i kreativnim razmišljanjem. Mišljenje je estetski čin; i znanstvenik i umjetnik stvarajući modele interpretacije Svijeta zaprava stvaraju Svijet iz nule - tj. svjetonazor. Širinu uma neće povećati ni utjecaj ministarstva niti veće plaće; ovo je područje u kojem je svaki nastavnik isključivo sam odgovoran.

     Nastava nije samo obrazovni proces; u širem smislu ona je prvenstveno odgojni proces; zato nastavnik uvijek učenicima ugrađuje svjetonazor. Integracija nastave je pitanje integracija uma; prečesto zaboravljamo kako je Svijet cjelovit. Završimo s još jednim primjerom konkretističke poezije; vjerujem da ćete ga upotrijebiti interdisciplinarno:
     Pajo Kanižaj

                    NAGINJAO SAM SE NAPRIJED
               JER SAM BIO VRLO RADOZNAO
          DA SAM POSTAO OD KVADRATA
     ROMB NA KRAJU SAM SPOZNAO