Grafikon koji sam nacrtao nije izvađen iz knjige; to je moj pokušaj pojednostavljivanja vrlo zamršene strukture kojom je Freud tražio načine objašnjenja psihičkih instancija. Diferenciranje psihičkog aparata na određen broj sistema, njihovih odnosa i mjesta, naziva se topika. Kod Freuda možemo govoriti o dvije njegove topike:
   1. U početku, on razlikuje svjesno i nesvjesno. U Studiji o histeriji, 1895., određuje kako samo nevjesno ima slojevito ustrojstvo. U Tumačenju snova, 1900., on izlaže svoje prvo topičko učenje: razlikuje tri sistema - nesvjesno, predsvjesno i svjesno, koje međusobno odvaja tzv. cenzurama koje spriječavaju prijelaze iz jednog u drugi.
   2. Nakon 1920. godine Freud je razradio još jedno učenje o ličnosti, drugu topiku: ovdje se pojavljuju pojmovi Id, Ego i Nad-ja (Superego), u knjizi Ja i Ono (Das Ich und das Es), 1923. Id radi na načelu "ugode", Ego na načelu "stvarnosti" a Superego na načelu "zabrane".

   Freud nije odustajao od pokušaja pomirenja svoje dvije topike. Ovo su sličnosti i razlike:
   U prvoj topici nesvjesno je istovjetno s potisnutim. U Ja i Ono kaže da su potiskujuća instancija (Ja, Ego) i njezine obrambene radnje uglavnom nesvjesne. Tako se može iščitati prvobitna teorija iz 1895. - sva tri elementa su nesvjesna; ali opet i ne sasvim tako. U Tumačenju snova, Freud između nesvjesnog i svjesnog smješta predsvjesno; ovdje se ostvaruju veze (preklapanje kružnica na mojem grafikonu). Predsvjesna predodžba nadovezuje se na verbalni jezik, na "predodžbe riječi". Id je tako posve nesvjestan, Ego i Superego djelomično. Stvara se odnos: nesvjesno : predsvjesno-svjesno. Freudov grafikon odnosa svjesno-nesvjesno je obrnut od Jungovog: svjesno u sebi sadrži nesvjesnu "patogenu jezgru" s kojom se prožima. Prožimanje nesvjesnog s Ja izaziva neurotske sukobe.

  Veza dvije topike bila bi otprilike ovakva: nesvjesno = Id, svjesno = Ego, predsvjesno = Superego. Ali opet, u prvoj topici predsvjesno mora biti filter, između nesvjesnog i svjesnog; u drugoj topici Ego je između Ida i Nad-ja (Superega).

  Nad-ja je također prvi put spomenut u Ja i Ono. Ova instancija obuhvaća funkcije zabrane i ideala. S Nad-ja se ne rađamo; ono se formira u razdoblju propadanja Edipovog kompleksa (3.-5. godina, falusna faza) i pune se sadržajima društvenih i kulturnih zahtjeva (obrazovanje, religija, moral). Ipak, nije isključeno i postojanje nekog predstadija Superega, prije propadanja Edipovog kompleksa. U Nastavku predavanja iz uvoda u psihoanalizu, 1932., Freud piše: "Tako se Nad-ja djeteta ne stvara prema slici roditelja, nego upravo prema slici roditeljskog Nad-ja; ono se puni istim sadržajem, postaje zastupnikom tradicije, svih vrijednosnih sudova koji su si utrli put kroz naraštaje."
   Taj unutarnji "strogi glas", dakle, nesvjesno utječe na naše racionalno ponašanje (Ego).