Pomoć i uputstva za upotrebu     Formati
   PRVA STRANICA     
       

prema:
Mladen Pejaković: "Zlatni rez",
Art studio Azinović d.o.o. Zagreb

     Pod formatom podrazumijevamo odnos visine i širine umjetnine, odnos stranica podloge (papira, platna...) i uopće omjer "igrališta" u kojem se događa umjetničko djelo.
  Formata ima mnogo, ali ih nema beskonačno mnogo. Današnje pitanje "na kakvom formatu naslikati sliku" prosječnom čovjeku može biti nerazumljivo - on će svoj format potražiti u dućanu, u papirnici, a formate časopisa koje čita uzima zdravo za gotovo (kao što mala djeca smatraju da hrana nastaje u dućanu). Međutim, onome tko mora ispiliti i spojiti drvene rame na koje će nategnuti platno pitanje njihovih mjera može biti vrlo zahtjevno.
   Nadalje, i onome tko samo promatra sliku, onome tko u njoj želi nešto i vidjeti - dakle analizira ju - poznavanje vrsta formata može bitno olakšati i ubrzati posao, a tako će otkriti u slici i neke zakonitosti koje bi mu bez analize formata ostale nedostupne. Naime, svi formati se konstruiraju prema određenim geometrijskim pravilima; tako da na kraju procesa konstruiranja ostaju pomoćne linije koje čine mrežu povlaštenih položaja posebnih za svaki pojedini format. Analiza će pokazati kako je autor smještao oblike koristeći tu mrežu za ujednačavanje ravnoteže i naglasaka u svojem djelu.
Velike dijagonale:
  Male dijagonale:
 


  Postoje tri načina za nastajanje formata:
konstruiranjem iz kvadrata, iz kružnice i iz peterokuta.
Kvadrat je najjednostavniji lik, a ujedno su u njemu mogućnosti geometrijske diobe najočitije. Sve stranice kvadrata su jednake; njegov omjer izražavamo kao 1:1.
U kvadratu nalazimo dvije vrste dijagonala:
1. velike dijagonale, koje spajaju nasuprotne kuteve kvadrata i križaju se u središtu dijeleći kvadrat na trokute;
2. male dijagonale, koje povezuju kuteve sa pololovinom kvadrata.

     Velike dijagonale dijele kvadrat na polovine. Te polovine možemo dalje dijeliti još na njihove polovine (četvrtine), pa još (osmine, šesnaestine); dakle: 1, 2, 4, 8, 16...
   Male dijagonale (crvene linije) dijele kvadrat na trećine tamo gdje se sijeku s velikim dijagonalama (crne linije); trećine se dalje jednako dijele na devetine, sedamnaestine itd.; dakle: 1, 3, 9, 17, 81... Govorimo o geometrijskim progresijama.
      Velika dijagonala ima još jednu osobitost: ona je nesumjerljiva, to je iracionalan broj (što je, na svoje iznenađenje, otkrio Pitagora). On iznosi drugi korijen iz dva.
       Kostrukcije formata iz kvadrata
Dubl (1:2):
    Najjednostavniji način stvaranja formata je dupliranje, dodavanje još jednog kvadrata. Tako nastaje format omjera 1:2 koji se naziva dubl. Dubl ima dva žarišta (središta dvaju kvadrata) i naglašenu polovinu. Uopće, pogodan je za sva usitnjavanja na bazi dvojke. Tu su, dakako, i male i velike dijagonale.
2:3  
    Drugi način je dodavanje samo polovine kvadrata. Ovaj omjer iznosi 1:1/2, odnosno 2:3 . Dodavanjem horizontalne polovine format se dijeli na šest manjih kvadrata. Ovaj format zove se kvinton, jer se u muzici omjer pritisnute žice na mjestu 2:3 naziva kvinta.
Dvostruki kvinton
3:4 ili 1:1,1/3 
    Kvinton je format koji nas često okružuje. U kvintonu su izvedene kutije šibica, a i novine. Kada rastvorimo novine dobivamo dvostruki kvinton, novinski arak ili list koji u sebi krije mrežu koja ga dijeli na dvanaest malih kvintona koji sugeriraju mogućnosti smještaja teksta. Zato se raspoređivanje teksta naziva "prelamanje". Kvadratu dodajemo 1/3. Dijagonala veličine pet zatvara Pitagorin trokut: 3-4-5.
Dijagon ili A:
    Još jedan način za konstruiranje formata je spuštanje dijagonale. U kvadratu velika dijagonala iznosi korjen iz dva; kada spustimo veliku dijagonalu dobivamo format koji se naziva dijagon, omjera stranica 1:korjen iz dva, što su nekoć pojednostavljali pretvaranjem u cijele brojeve 5:7. Ovaj format imamo u rukama praktično svakog dana: to je tzv. A format.
Sikston:
    Spuštanjem velike dijagonale dijagona dobivamo tzv. sikston. Ime mu dolazi od konstrukcije iz kružnice u kojoj šestarom načinimo šesterokut (odatle šestaru ime: radijus kružnice šestarom nanosimo po obodu čime konstruiramo šesterokut).
Dubl:
    Nastavljamo spuštati veliku dijagonalu sikstona, i ponovno smo se vratili u dubl; ako je pojednostavljivanje omjera dijagona bilo 5:7, sikston je 4:7, a dubl je 4:8 (tj. 2:4 odnosno 1:2.
    Napokon, još jednim spuštanjem velike dijagonale pojavljuje se još jedan format do kojeg se može doći i drugačijom konstrukcijom. Spuštanje malih dijagonala lijevo i desno pojavljuje se ovakav format.
        Pablo Picasso: Guernica. Ova slika je poznati primjer korištenja formata korjen iz pet. Zanimljivo je da Picasso ugrađuje pomak udesno središnjeg kvadrata za četvrtinu visine. (pritisnite za uvećanje)
Auron:
    Za kraj je ostavljen aristokrat među formatima - auron. Nastaje spuštanjem male dijagonalice kvadrata. Njegova je osobitost u tome što se visina prema dužini odnosi prema razmjeru Zlatnog reza (fi). Odatle mu i ime: aurum (lat.) - zlato. Također vrlo često upotrebljavan format. Moguće ga je i duplirati u biauron.
 
    Format se može podijeliti na trećine i pomoću velikih i malih dijagonala, kako je već pokazano. I ovakvom podijelom dobivamo šest dijelova, ali ne kvadratnih, već šest pravokutnika jednakog omjera kao i veliki u kojem se nalaze; 2:3. Ovakva je podijela korištena u projektiranju poznate crkve Notre Dame u Parisu; format je uspravan, a izvađen mu je gornji srednji pravokutnik, čime su se dobili zvonici. I unutar pojedinih malih pravokutnika nastavljaju se podijele, čime se dolazi do veličine prozora, vrata i rozete. (pritisnite fotografiju za uvećanje)
     Konstrukcija formata iz peterokuta
    Spomenimo još dva formata koji se izvode iz peterokuta; označeni su crvenom bojom na ilustraciji.
  U središtu se okomito diže tzv. zlatni trokut. Oko njega je upisan okomiti format čija je kraća stranica stranica peterokuta, a duža stranica je visina peterokutne zvijezde. U ovom je formatu rađena čuvena Leonardova Mona Lisa.
  Vodoravni format za dužu stranicu ima stranicu pentagrama; a ako preklopimo peterokut sa drugim peterokutom obrnuto okrenutim dobiti ćemo deseterokut - kraća stranica drugog formata je ujedno stranica deseterokuta. Ovaj format je zapravo duplirani format iz zlatnog trokuta (prvi primjer).