Baština sadržana u škrinjama
 PRVA STRANICA    
     
Miroslav Huzjak     Osjetljiv je odnos pojmova obrazovanja i odgoja; primjerice, dok je u engleskom jeziku lako pronaći riječ za obrazovanje (education), uzaludno ćemo tragati za rječju koja će označavati pojam odgoja. A ipak nam se čini kako razumijemo taj prožimajući odnos: obrazovanje pripada odgoju u širem smislu, a interaktivno je s odgojem u užem smislu. Svjesnom aktivnošću učenja/obrazovanja odgajamo pojedinčev svjetonazor (stavove, uvjerenja) i sposobnosti. Taj odnos svjesnog i nesvjesnog, granica pravila i slobode slučajnosti možemo usporediti s igrom.
   Pedagoški san: igrati se i učiti; stvarati i razumjeti stvoreno. Škola primijenjenog znanja, u kojoj se uloženi trud u obrazovanje ne čini uzalud potrošeno vrijeme. Učenički san.
   Utopija je ovdje ostvarena kroz predmet povijest umjetnosti. Izrađujući škrinje i njihov sadržaj zajedničkim stilom, učenici su putovali kroz povijest i re-kreirali ju, upoznajući se s likovno-stilskim razdobljima od brončanog doba, preko starog egipta, antike, romanike, renesanse... pa do dvadesetog stoljeća. Tako je lako shvaćena razlika između teme i sadržaja, između što i kako. "Što" - škrinja, uvijek pravokutne forme, očigledna i vidljiva. "Kako" - likovna sintaksa povijesnih razdoblja koja je, kao i materijalni sadržaj u škrinjama (križevi, krune, posuđe, nakit, cipele, lutke, novčići, pismo) vidljiva samo onome tko je znanjem/obrazovanjem u mogućnosti otvoriti ono očigledno i zaviriti u ono skriveno. Zaviriti u sadržaj škrinje može onaj koji posjeduje ključ, doslovno i preneseno - ključ koji pogledano pretvara u viđeno, tj. shvaćeno.
   Viđeni vizualni jezik očitavamo kao oblike i ukrase na škrinjama koje su učenici varirali svojom kreativnošću, ali u skladu s povijesnim razdobljima kojima pripada njihova škrinja i njen sadržaj (materijalni i stilski). Uočimo i kako su se učenici kretali kroz vrijeme, ali i kroz prostor; uz škrinje porijeklom iz raznih dijelova svijeta, prepoznajemo i škrinje iz različiti dijelova hrvatske - panonske hrvatske, primorja i dalmacije.
   Škrinjama su se učenici igrali na ograničenom igralištu povijesnih stilova i zemljopisnih lokacija; ali sloboda stvaralaštva omogućila im je neograničen broj načina igranja/stvaranja i otvorila im oči i umove za viđenje i razumijevanje kulturne baštine čovječanstva.