|
Sažetak:
|
|
Što
čini opažaj? “Kompjutor može vidjeti, ali ne opaziti.”
Nesvjesno odabiremo veću senzaciju (prvo pogledamo neki pokret,
jarkiju boju, veličinu...).
Strategija promatranja: fiksacije i defiksacije. Oko vidi
oštro samo unutar jednog stupnja (fiksacija); stoga mora obilaziti (defiksacija)
objekt gledanja, sakupljati i zbrajati podatke. Sagledavanje: detalj,
cjelina, kontekst; svjesni odabiri - približavanje i udaljavanje.
Nepovjerenje u čula: optičke varke, deformacije, projekcije;
relativnost opažaja.
Opažanje odnosa, kompozicije i strukture. Zbroj oblika čini novi
oblik.
Opažanje jedinstva (rimovanje). Sličnost odnosa (kompozicija).
Pojednostavljivanje, sličnost, usporedba. Kružnica - jabuka,
kamen, bačva...
Apstrahiranje (poopćivanje, generalizacija)- preduvjet za mišljenje.
Od pojedinačnih slučajeva, preko rodova i kategorija do čistih ideja
(npr. ako gledamo jabuku kako pada moramo ju poopćiti; dokle god razmišljamo
o jabuci nećemo otkriti zakon gravitacije). Slično u slikama.
Vizualno mišljenje - figurativni opažaj (sličnost predlošku),
likovno mišljenje - apstrahiranje (znak odstupa od predloška).
Redefiniranje. Transponiranje.
|
