Pomoć i uputstva za upotrebu
   RITAM U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA KROZ POVIJEST
   

Piše: Josipa Germovšek

  

   PRAPOVIJEST

     U umjetničkim izrazima ljudi,koji su se pojavljivali u pećinama, vlada konglomerat (nered),odnosno na prvi pogled nema kompozicije. Ljudi su slikali prizore lova i ranjenih životinja u ritualne svrhe-osiguravanje dobrog lova. Ipak se i u tim likovnim ostvarenjima često ponavljaju likovi životinja, lovaca ili pak koplja koje je korišteno u lovu, stvarajući tako vidljivi ritam.
     
 

   U neolitiku - 2000.god.pr.Kr. - na Stonehengeu, kružnom zemljanom bedemu u jednolikom ritmu postavljani su vertikalni kameni blokovi preko kojih su stavljeni horizontalni kameni blokovi.

    U Vučedolu su pronađene mnoge zdjele s ornamentima u obliku meandra.Tako je tu izražen ritam jer se uz čitavu zdjelu ponavlja jedan te isti oblik. Oblik je često povezan s kalendarom ili topografijom.
     
    EGIPAT
     Ritmičnost je vidljiva u slikarstvu,arhitekturi i kiparstvu. Piramide-stepenaste građevine u kojima se u jednoličnom ritmu jedan iznad drugog nižu katovi.
   Na stupovima su vertikalne kamelire (brazde) koje pridonose ujednačenom ritmu. U slikarstvu se javlja jednolično nizanje likova pa tako nastaje vertikalna perspektiva. Isti princip nizanja prostora u trahama ostvaruje se u reljefima (kiparstvo),u svakoj pojedinoj traci uvijek se poštuje ritam. Nižu se redovi,unutar reda nižu se likovi, a unutar likova ostvaren je ritam na draperiji i kosi.
     
    SUMER
       Kulture Mezopotamije nižu likove što se najbolje vidi na reljefima koji prikazuju vojne kampanje ili lov, rađene plitkim reljefom, ali se pokušava prikazati perspektiva taka da nižu npr. konje jedan iza drugog i njihove noge koje čine ritam i djeluju vrlo dinamično. Iako prikazuju više životinja nama se čini kao da su njihove noge prikaz istog konja u različitim fazama pokreta. Primjer: Asurbanipal II ubija lavove 850.god.pr.Kr.
     
    GRČKA

     Nakon 800.god.pr.Kr. javlja se tako zvani geometrijski stil pa tako i na vazama. Primjer: Dipylonska vaza 800.god.pr.Kr. gdje su i ljuske figure ukomponirane u geometrijsku dekoraciju i figure konja su stilizirane i nižu se na ritmičan način atko da djeluju kao da su dio apstraktnog ornamenta.Pri vrhu se nalazi meandar koji je apstraktna i geometrijska forma-čitavo vrijeme se ponavlja isti motiv,iako bi se moglo očekivati da djeluje monotono,pridonosi dinamici. Skulptura Grčke i Egipta u prikazu kose,draperije čak i muške brade dekorativni elementi se stalno ponavljaju pa se javlja ujednačen ritam.
   U Grčkoj arhitekturi ujednačenost ritma vidi se na hramovima.Oko središnjeg djela hrama nižu se stupovi,a iznad stupova na gređu ispod zabata izmjenjuju metope i triglifi,na metopama se nalaze reljefi čime se opet stvara ritam. Primjer Posejdonov hram 450.god.pr.Kr Partenon 448-432.god.pr.Kr.
   U skulpturi nabori haljina tvore izražen ritam što se vidi na primjeru skulpture u Apolonovu svetištu u Delfima,Charioteer 470.god.pr.Kr.
   U helenističko doba umjetnici pokušavaju življim ritmom stvoriti dramatične efekte na skulpturi. Primjer: Nike sa Samothrace 200.-190.god.pr.Kr. Oživljavanje se vidina draperiji jer ona više ne pada u ravnomjernim naborima već je pripijena otkrivajući obline.Nabori se nižu,ali ne u jednoličnom ritmu već se čak sukobljavaju, presjecaju jedan drugog Primjer: Veiled dancer 200.god.pr. Kr. Na ramenima su nabori plašta potpuno horizontalni,u visini struka su dijagonalni,a od razine koljena se nižu vertikalno.Na čitavoj skulpturi pravci se sukobljavaju i stvaraju dinamičnu površinu skulpture.
   Slikarstvo, primjer: Bitka Aleksandra Velikog i Perzijanaca Bitka konjanika na prvi pogled djeluje u potpunosti kaotično,ali paralelno nizanje koplja u gornjem dijelu formata smiruje dojam.
   

 

RIM

   Kao i Grci u arhitekturi stvaraju smiren,uravnotežen ritam ponavljanjem arhitektonskih elemenata pa tako i na akvaduktima i arenama vidimo ponavljanje lučnih otvora. Primjer: Pont du Gard,Nimes,Francuska,100.god.
   Dok je u Hrvatskoj primjer naša Pulska arena.
Skulptura Ara Pacis u Rimu 13.-9.st.pr.Kr.
Reljef na kojem se nižu ljudski likovi,na kojima se draperije valovito spuštaju niz tijela,a djelovi reljefa su odvojeni ornamentima(meandrima) tako da je zanimljivo uspoređivati na istom djelu različite vrste ritma. Za slikarstvo Rima je karakteristično zidno slikarstvo,na kojemu možemo naći ornamente,a i figuralne scene. Na figurama su draperije obrađene slično kao i na skulpturama. Primjer: Villa of Mysteries,Pompei, 50.god.,pr,Kr.

 
 
    RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST
       Slikarstvo:Eufrazijeva bazlika, Poreč. Sama tehnika mozaika je ritmična,a osim tehnike likovi su stavljeni pred pozadinu koja je vertikalno nizanje pojasa različitih boja.Na sceni navještenja na krilima anđela se pera dižu u redovima različite boje pa se i njihovim oblikom i bojom postiže ritam.
     
    SREDNJI VIJEK


     Na oltarnoj pregradi iz Sv.Nediljice,11.st. u gornjem se dijelu nalazi pleterni ornament koji stvara kružne forme u kojima su različiti motivi-cvijeće,životinje,ptice-ispod koje se nalaze arkade u koje su ukomponirani lilovi s biblijskim motivima.Arkade stvaraju ujednačen ritam koji se proteže na likove jer su draperije obrađene na isti način kao kamelirani stupovi arkada.
    Na romaničkim portalima pored vrata izmjenjuju se stupovi i figure,a iznad vrata se nalazi luneta iznad koje se izmjenjuju redovi figura,s lukovima.I na stupovima i na lukovima se nalaze ornamenti. Primjer:St.Gilles du Gard,12.st.
   U Hrvatskoj: Radovanov portal Trogirske katedrale. Na stupovima se nalaze vegetacijski ornamenti u koje su ukomponirane životinje.
   U gotici su iznad vrata šiljati lukovi i više se ne izmjenjuju redovi ornamenata sa redovima figura već se najčešće nižu figure-ritam figura se zgušnjava. Primjer:Chartres Chatedral,1145.-1170.god. Kao što se na romaničkim i gotičkim portalima,oko lunete koja prikazuje glavni motiv nižu likovi tako se i u slikarstvu oko centralnog motiva(npr.Bogorodica s Kristom) nižu sveci. Primjer:Duccio, Madonna Enthrouned, 1308.
   Kasno gotički primjer: Ghentski oltar braće Van Eyck 1432.god., poliptih.gdje se već samim komponiranjem pravokutnih i lučnih formata slike stvara ritam.
     
    RENESANSA
     U arhitekturi: Palazzo Medici, Firenca; zanimljivo je promatrati kako se fasade oživljavaju dijeljenjem na horizontalne nizove u kojima variraju različiti otvori i obrada same površine je posebna.Prizemlje je obrađeno rustikalno,prvi kat je raščlanjen glatkim pravokutnim poljima,a gornji kat nije raščlanjen. Slikarstvo:Andrea del Castagno: Posljednja večera,freska. Stol je paralelan s donjim formatom slike i raspored apostola je simetričan, mirnoći kompozicije doprinosi ritmično ponavljanje arhitektonskih elemenata i ornamenata na stropu.
     
    MANIRIZAM
     Jacopo Tintoretto: Posljednja večera,1592-1594.god. Na ovoj slici stol nije paralelan s donjim formatom već se dijagonalno pruža, a cjelokupnom dojmu dramatičnosti doprinosi živahan ritam svjetlosnih zraka koji se šire iz izvora svjetlosti te stvaraju likove anđela, te Kristove aureole.
     
    BAROK
     Arhitektura:za razliku od renesanse gdje se pročelja pokušavaju oživjeti raščlambom,ali se poštuje simetrija u baroku je raščlamba znatno slobodnija i simetrija više nije nužna. Primjer:Francesco Boromini,S.Carlo alla Quattro Fontane, Rim,1665.-1667.god. Izmjenjuju se konveksne i konkavne plohe. Slikarstvo: Rembrandt, Osljepljenje Samsona,1636.god. Dramatičnost teme naglašena je kontrastom svjetla i sjene. Veći dio slike je u tami,a iz dubine formata izvire svjetlost koja obasjava glavni motiv,Samsona.Iako je veći dio slike u tami i na slici se sukobljavaju različite dijagonale,vojnici se nižu jedan iznad drugoga i ta ritmičnost daje stabilnost kompoziciji.
     
    NEOKLASICIZAM
     Jaques Louis David: Smrt Sokrata,1787.god. Ova slika podsjeća na renesansnu sliku Castagna jer je krevet postavljen paralelno s planom slike,ali je prostor dublji jer se kroz vrata pruža pogled u sljedeću prostoriju.Od lijeve prema desnoj strani slike likovi se sve gušće nižu i time se ubrzava ritam.
     
    ROMANTIZAM
     Slikarstvo: Theodore Gericault,The raft of the Medusa,1818. Kao što je u baroku na slici Osljepljenje Samsona dramatičnost potencirana svjetlošću tako i na ovoj slici slici svjetlosni efekti naglašavaju ispačenost tijela koja se isprepliću. Uzburkanom ritmu doprinose i dramatični valovi i oblaci.
     
    IMPRESIONIZAM
       Slikarstvo: Camille Pisarro;pejzaž U prednjem planu su visoka tanka stabla koja se nižu u ujednačenom ritmu dok je sama slika naslikana kratkim pastoznim namazom koji unosi nemiran ritam i titravost.
     
 

POSTIMPRESIONIZAM

   Slikarstvo: Cezanne,Mont-Sainte Victoire Za razliku od Pisarroa koji slika u mrljicama,Cezanne kistom tvori male ploherazličitih boja pa su i njegove slike izuzetno živog ritma Vincent Van Gogh:Zvijezdana noć Gogh ritam ne stvara ni plohama ni mrljama već krivuljastim kružnim pokretima.

 
     
    SECESIJA
     Slikarstvo: Gustav Klimt:The Kiss,1907.-1908.god. Iako je motiv slike poljubac muškarca i žene,vidimo samo njihove glave u vrhu slike,ostatak slike je raščlanjen na tri dijela,središnji koji je izrazito ritmičan nastao nizanjem pravokutnih oblika zlatne,crne i sive boje,te spiralnih i kružnih formi s crvenim akcentima.
   U otprilike isto vrijeme Antoni Gaudi projektira Casa Milu u Barceloni,1905.god. koja svojim izgledom podsjeća na uzorak Klimtove slike.Fasada zgrade je također ritmična jer se katovi izmjenjuju u neobičnim valovitim oblicima.
     
    20.STOLJEĆE


 

   Rađa se bogatstvo likovnih pravaca pa bih izdvojila nekoliko djela za koja smatram da je ritam sam motiv djela.
Wassily Kandinski: Skica I za kompoziciju VII Različite boje se nižu u plohama i linijama različite gustoće.Među prvima je napustio figuralne prikaze jer je želio da duhovnost bude motiv njegova djela.
    Marcel Duschamp: Nude Descending a Staircase.1912.god. Akt silazi niz stepenice, slika simultano prikazuje različite faze silaska tog lika i ritmično ponavljanje podsjeća na ponavljanje konjskih nogu na asirskim reljefima spomenutim ranije. Stil je futurizam.
    Jackson Pollock: Autmn Rythm,1950. Stvarao je slike bacanjem boje na platno i do krajnosti se odvojio od prikazivanja stvarnosti pa i spiritualnosi jer je dozvolio slučaju da stvara ritam.
   Frank Stella: Empress of India,1965.god. Napušta uobičajeni pravokutni format i uzima format koji podsjeća na meandar koji smo sretali od Egipta na dalje. Format proizlazi iz ornamenta koji prikazuje.

U modernoj skulpturi kao i u slikarstvu ritam postaje sam sebi motiv i glavni oblikovni element pa tako i u djelu Donalda Judda: Untitled,1969.god. (desno)
     
     I suvremeni umjetnički mediji kao što je strip koriste ritam kao bitan element. Sličice se nižu jedna iza druge i na taj način nam olakšavaju praćenje radnje, pa tako ritam više nije samo estetski element već i funkcionalni.

Budući da postoje neka djela koja nisam uspjela potkrijepiti najuspješnijim reprodukcijama preporučujem onima koje je ova tema zainteresirala da ih potraže u slijedećoj literaturi:

Janson:"History of art",Thames and Hudson,1995.god. Jadranka Damjanov:"Likovna umjetnost",Školska knjiga,1989.god.
Radovan Ivančević:"Perspektive",Školska knjiga,1996.god.
Matko Peić:"Pristup likovnom djelu",Školska knjiga,1968.god.

 

 

   Ritam je oduvijek prisutan u prirodi,a onda naravno i umjetnosti. Mislim da je ovaj rad pokazao da se ritam zaista može ostvarivati na različite načine, pa nam tako neka djela koja u sebi naizgled nemaju ritma otkriju bogatstvo i maštovitost ritma u izrazu autora. Ritam se razvijao kroz povijest od upotrebe ornamenata, nizanja likova,pa sve do današnjih dana kada se postiže plohama,bojom i kada je sam sebi tema. Mogu reći da nakon proučavanja djela prepoznajem njegovu estetsku važnost, a kao što sam rekla u nekim slučajevima i funkcionalnu.