Primjere
pritisnuti za uvećanje
|
|
RITAM
U FILMU |
|
|
|
piše:
Petra Zenić
|
|
|
|
|
Ritam
je pojava ili kvaliteta koja obuhvaća zaista sve u prirodi - od kretanja
najsitnijih čestica materije do gibanja nebeskih tijela, od otkucaja
srca do promjena u psihi. Kako ritam obuhvaća sve što postoji u prirodi
, tako on leži i u umjetnosti,a onda i u filmu gdje je jedan od osnovnih
uvjeta organiziranja filmskih zapisa u cjelinu djela.
|
|
|
|
|
|
Ritam
je važan ekspresivni elemenat u filmu koji predstavlja izmjenjivanje ili
ponavljanje nekih pojava, njihovo ubrzavanje ili usporavanje, pojačavanje
ili slabljenje u kretanju ili toku. Razlikujemo ga od tempa koji označava
brzinu kojom se nižu pojedine jedinice filma. Filmski ritam, kao i ritam
plesa i glazbe, integrirajući se sa ostalim elementima strukture filma
obuzima gledaoca, stvara i mijenja njegova raspoloženja, pojačava ili
smanjuje dramsku napetost , određuje doživljaj, efekt , pa i smisao koji
autor želi stvoriti. |
|
|
|
Len Lye: slikanje
na celuloidu
|
|
Tri
su osnovna načina postizanja ritma u filmu. To su kretanje same kamere,
montažno ritmička izmjena kadrova, te kretanje( ritmički sadržaj) koje
se postiže unutar kamere.
Pokretom kamere vodi se interes gledatelja i prati zbivanje
u prizoru. Pod pokretom kamere smatramo panoramu (švenk), vožnju ( koja
može biti prema naprijed, natrag i bočna), kameru na kranu, kameru iz
ruke i steadycam. Svi kadrovi u kojima se kamera kreće su dinamični.
Ritam filma montažom postiže se izmjenjivanjem kadrova različitih
sadržaja, te promjenom dužine pojedinog kadra. Kraći kadrovi koji su
karakteristićni za akcijske filmove imaju pojačan ritam i djeluju na
emocije, dok dulji kadrovi djeluju usporeno ali realističnije jer prikazuju
radnju u njenom tijeku. Zbog toga se često u dužim kadrovima koristi
vožnja kamere u različitim pravcima, čime se postiže ritam unutar kadra.
Kretanje unutar kadra može biti ritmički oblikovano samim rasporedom
objekata i osoba unutar kadra, njihovim međusobnim odnosima i interakcijama,
kretnjama, plesom itd.
To kretanje još više se može naglasiti glazbom, šumovima
ili ljudskim govorom, koji su također bitan dio ritmičke
strukture filma. Glazbena pratnja posebice ima važnu ulogu u animiranom
filmu gdje dinamizira kretanje crteža i stvara cjelokupni vizualno-auditivni
ritam filma. U eksperimentalnim filmovima rezovi, pokret kamere i kretanje
unutar kadra podređeni su ili suprotstavljeni ritmu određene glazbene
partiture ( npr. kratki filmovi Vorkapicha ''Šuma šumori'' po Wagnerovo
i ''Fingalova pećina'' po Mendelsohnovoj glazbi.) U apstraktnim filmovima
ritam veže pažnju gledaoca uz snimljeni prizor, a ritmičko povezivanje
apstraktnih formi i kolorističkih detalja prerasta u temu i sadržaj
djela.
|
|
|
|
|
|
Len
Lye, britanski redatelj, crtač i animator prvi koristi rijetku tehniku
slikanja direktno na vrpci i javno prikazuje neobičan rezultat. Njegovim
djelom '' Colour box'' u kojem zaokupljen idejom '' kinetičke umjetnosti''
i pokreta eksperimentira ritmizirajućim plesom boja i oblika prema odabranoj
glazbi započinje moderno doba eksperimentalne animacije.
Ubrzo mu se pridružuje kao njegov nasljednik Norman McLaren koji
je realizirao velik broj filmova naglašenog ritma u kojima pokreće predmete
i ljudske likove npr. ''Susjedi'', te ''Priča o stolcu''. Također eksperimentira
vizualnim i podsvjesnim , nanoseći grafičke i slikarske otiske izravno
na vrpcu u filmovima '' Begone dull care'' , '' Blinkity blank'', ''
Sinchromy''. Tehnikom višestrukog ponavljanja dvostrukih ekspozicija
i pretapanja stvorio je ritmizirana autentična djela '' Pas de deux''
i '' Narcissus'' .
|
Norman
McLaren: Pas de Deux
|
|
|
|
|
Nakon
što smo definirali ritam i teorijski objasnili kako i kojim ga se filmskim
izražajnim sredstvima postiže, pogledajmo kako to izgleda na primjerima
dvaju filmova. |
|
|
|
|
|
Prvi
je kratkometražni animirani film Dušana Vukotića '' Koncert za mašinsku
pušku''. U filmu je kontinuirani ritam postignut na sva
tri načina ( montažom, kamerom i glazbom).
Najizraženiji elemenat je glazba koja je podloga
svim zbivanjima unutar kadra. Ona prati pokrete likova, staje kada se
oni prestanu kretati, te nas uvodi u novi kadar. Gotovo da se ne možemo
odlučiti prati li glazba radnju ili obrnuto, radnja glazbu.
Kamera je uglavnom statična, dok su zbivanja unutar
kadrova dinamična. Kada se kamera pokrene, uvijek je ta promjena popračena
promjenom glazbe ili ritma. Najčešće korišteni pokreti kamere u ovome
filmu su panorama (švenk), bočna vožnja i zumiranje ( odnosno odzumiravanje).
( Ovdje je potrebno napomenuti kako kada govorim o pokretima kamere
u animiranom filmu, pod time podrazumijevam samo naš osjećaj da se kamera
kreće,a ne stvarni pokret jer je to nemoguće).
Kadrovi su brzi i ritmično se izmjenjuju, u nepravilnom,a
ponekad i u pravilnom ritmu. Pritom dobivamo dojam kako likovi međusobno
komuniciraju, svatko iz svoga kadra. U svakom takvom kadru je isti broj
likova kao i u onome sa kojim se ''komunicira'', a njihove kretnje prate
glazbu i međusobno se zrcale. Nalazi li se više osoba u kadru koje pripadaju
istoj ''strani'' ( npr. policajci, kriminalci), svi oni izvode iste
kretnje na isti način, gotovo kao da su klonovi.
Ritmičnost kadrova postignuta je i zgradama i drugim
objektima koji se nalaze u pozadini. Zgrade su neobičnog i neuobičajenog
oblika, svaka je drugačija, ali su postavljene jedna do druge tako da
stvaraju sklad i ritam. Također, ritam nalazimo u isprekidanim linijama
na cesti ( pravilno ponavljanje), metcima koji ostaju razbacani po podu
( nepravilni ritam), te putanjama metaka ( prikazane isprekidanim linijama)
koje se kreću u ritmu glazbe u određenom smijeru.
Na samome početku filma ( u prva tri kadra) možemo
uočiti mnoštvo ritmova.
U prvome kadru vidimo statičnu pozadinu preko koje
se kreće devet isprekidanih linija, svaka u svom smijeru ( tri prema
lijevoj, tri prema desnoj strani ekrana i tri prema dolje). Cijelo vrijeme
dok se isprekidane linije kreću čuje se glazba,a svaki put kada se naglasi
jedan ton one na tren promijene svoj smijer kretanja unazad, pa opet
krenu unaprijed. Taj izraženiji ton javlja se tri puta, a kad se javi
četvrti put, mijenja se kadar i linije se transformiraju u automobile
koji nastavljaju ići po ekranu. Osnovna glazbena podloga se pritom ne
mijenja. Ponovno se čuje izraženiji ton tri puta (auti kreću naprijed
natrag), a četvrti put čujemo drugačiji izraženiji zvuk i sve se prestaje
pokretati. Staje zvuk, pokret u kadru, kamera je i dalje statična.
Kad se glazba ponovno čuje sve što se nalazilo u kadru
rasporedi se u stranu i mijenja se kadar. Automobili koji se sada nalaze
sa dvije strane ekrana poslagani su u vrstu jedni do drugih u jednoličnom
ritmu,a u sredini se pojavljuje automobil koji vozi prema lijevoj strani
ekrana. Kamera ga pritom prati i bočno se pokreće usporedno sa njim.
Kamera se zatim opet vraća na automobile u vrsti i svaki puta kad se
mijenja glazba (čuju se samo bubnjevi i bas) i naglasi jedan ton pojavi
se automobil. U kadru su pritom uvijek dva automobila, a treći ulazi
u njega.
Negdje
oko treće minute dolazi do ''okršaja'' ispred banke. Scena je prikazana
u tridesetak kadrova različite dužine (dužina kadra varira od 2 do 9
sekundi). U prvom kadru čujemo stalnu glazbenu podlogu (bas i bubnjevi)
preko koje se javljaju 6 intenzivnijih zvukova u pravilnom ritmu pojavljivanja.
U ritmu tih tonova čovječuljci izlaze iz automobila i to prvo srednja
dva, pa po dva sa svake njihove strane. Igra ritmom uočljiva je u kasnijim
kadrovima kada svih 6 čovječuljaka istovremeno uzimaju kutije od violina
i staju u istom položaju. Prelazi se u drugi kratki kadar, kamera nakratko
staje i čovječuljak radi pokrete rukama 2 puta. Potom novi kratki kadar
na šestorku koja istovremeno puškama radi 2 ista poteza naprijed-natrag.
Sljedeći kratki kadar pretvara bankara u zviždaljku koja radi 2 pokreta
desno- lijevo. Kako se zvuk zviždaljke povečava tako se mijenja kadar
u kojem se broj policajaca naglo povečava i popunjavaju cijelu banku.
Pritom ih kamera ''prati'' odozdo prema gore.Policajci u banci stoje
poslagani u pravilnom nizu jedan do drugoga, jednaki su izgledom i veličinom,
a uniforme su im kontrast crno - bijelo ( što također dočarava ritam).
U suprotnosti njima su pljačkaši koji su različite veličine, boja odijela
i neorganizirani pravilno.
|
|
|
|
|
|
Sljedeći
film, djelo braće Wachowski, je Matrix Revolution , poznat po
svojim scenama punim pokreta, ritma i borbe praćenim žestokim techno/
trance beatom.
Ritam u tom filmu je kompleksan i doživljavamo ga na nekoliko
razina. Kao vizualni (vidljivi) ritam unutar kadrova, čujni, ritam pokreta
kamere, montaže, te ne manje bitan ''sadržajni'' ritam.
Film počinje pojavljivanjem ''kiše'' slova na ekranu svijetlo
zelene boje na crnoj podlozi, koja se istovremeno spuštaju i mijenjaju
praćena glazbom. Shvatimo li ljude izvan Matrice kao kodove na ekranu,
njihov prolazak u svijet Matrice i svaki ponovni povratak u stvarni
svijet postaje ritmičko događanje koje ima pravilnost (zvuk telefona,
dizanje slušalice, prolazak kroz mrežu do stvarnosti ili obrnuto).
Zanimljivo je i da se broj lignji koje napadaju brod
povećava kad im krene loše u Matrici, a smanjuje kako opasnost prolazi.
Tako se ritmom postiže ili smanjuje napetost u radnji.
Pogledamo
li scenu u kojoj se bore Neo i umnožavajući agent Smith, uočavamo kompleksnu
koreografiju koja je povezana sa zvukom, čiji se ritam postupno pojačava
i kao da ispunjava cijeli prostor,a nas kao gledatelje uvodi u zbivanje.
Naglasak dan zvuku povećava se ponavljanjem tijela koja prolaze ekranom,
pokazuju se i nestaju. Tijela se u početku kreću normalnom brzinom,
da bi se potom postupno povećavalo usporenje do potpune statičnosti
u kojoj vidimo fiksirane likove. Kamera koje se nalazi u kadru sa tijelima
odjednom naglo počinje slobodno kružiti u i oko nepomičnih likova. Potom
se sve vraća na svoju normalnu brzinu. Trenutak u kojem se mirovanje
pretvara u pokret prati i fizički udar zadan Neu ili Smithu, i ponovno
se ponavlja.
|
|
|
|
|
|
Iako je ritam prisutan svuda oko nas, zanimljivo je da se jako malo ''prisutan''
u filmskoj literaturi. Stoga, svima koji je su zainteresirani za dublje
i detaljnije proučavanje filmova i filmskih ritmova preporučujem, osim
autora i filmova navedenih u tekstu iznad, filmove Charliea Chaplina,
Dzige Vertova, Ejzenštejna, eksperimentalne filmove, Trči Lola trči, Matrix...
Uživajte! |
Literatura:
1. Teorija filma, Dušan Stojanović
2. Osnove teorije filma, Ante Peterlić
3. Filmski leksikon
4. Filmska enciklopedija |
|
|
|
|
|
|
|
|