 |
Jagor Bučan | ||||
|
Adresa:
|
Hercegovačka 89 10000 Zagreb tel. 01/ 3755-728 |
Jagor Bučan rođen je 10. 8. 1968. godine u Zagrebu. Maturirao je 1987. godine na Školi Primijenjene umjetnosti i dizajna, na Odsjeku za obradu metala, pod vodstvom prof. Hrvoja Ljubića. Diplomirao je 1992. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarskom odsjeku u klasi prof. Vasilija Jordana. Član je HDLU-a. Asistent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. | |||
 |
 |
Prostor
umjetnosti je sredina neke idealne preobrazbe, derealizacija dinamičkih
veza; djelotvorna sredina koja slobodno razvija mogućnosti dinamičkih
spajanja; oruđe suvislog govora u stapanju dinamičnih nazočnosti i
semantike kretanja. Umjetnost prebiva u slobodi i rađa se iz obveza prema njoj. U trajnom kolebanju između osobe i svijeta, između istine i dojma, ona pomiruje stvari i čovjekovu žudnju. Pa i kad se naoko bavi "realističkim" prikazima pojava, umjetnost nas prenosi u neku idealnu sferu. Njena bit je, bez obzira bavi li se zaplakanim ili nasmijanim svijetom, omogućiti katarzu ili pročišćenje. |
|||
| Sinergija I, 2003. | Sinergija II, 2003. | ||||
 |
Umjetnost se bavi preobrazbama: derealizira realitet u novu realnost. Zato sve umjetnosti, a radije bih rekao sva umijeća, motre moć i sredstva muzike zavidnim pogledom. Muzika doista derealizira svijet čistim odnosima vlastitih izražajnih sredstava. Ona je vrhunska ars - vještina, jer su joj sredstva humana, to jest artificijelna. Muzika rastapa stvarnosne odnose u relacije čistih zvukova, u izmjerene ritmove, u pokrenute melodije i harmonije. Nije čudo što su mnogi znalci, opsjednuti plemenitim demonom svoje vještine, poželjeli odsvirati svijet. |
||||
| Stripe-tease, 2003. | |||||
|
|
Preobraziti dojam i doživljaj u jasne vrijednosti likovnoga polja temeljno je nastojanje slikara Jagora Bučana.U njegovim djelima nalazim svojstva izvjesne smrznute glazbe. Jer iako uvijek polazi od predmetna doživljaja u sredini gdje boravi, on ne prepisuje ni sredinu niti doživljaj, nego ih preobražava na crtovlju svjesnog i senzibilnog zanata. U nervoznim vremenima, kada u okvir slike ulijeću nebrojene nelikovne komponente, ogromno je njegovo povjerenje u invarijante što ih propisuje likovni instrument. Jagorovi skladovi, tonske i kolorističke skale, kontrapunktirani položaji u formatu, kompozicione inačice, izgrađuju ritam, izbor mjere i jedinstvo game. Ne bavi se prijepisom izgleda nego prepjevom dojma pomno odabranim likovnim sredstvima. Zato je tempo sastojaka slike ujednačen i cjelovit, pa se žive likovne partiture zaokružuju u katarktičke cjeline. Pokret je sugeriran. Položaji na koje smješta opažene oblike zapravo su tragovi pokreta, manipulacija i senzibiliteta koji traže i nalaze mjeru sklada. | ||||
|
U
Jagorovim realizacijama nalazim muzikalna svojstva: vertikalni sklad u
zvučanju akorda, melodijsku liniju u razvoju crteža i povezivanja oblika,
ritmičke sekvence u cjelovitom polju slike. Nalazim, jednom riječju, kompozicioni
zahvat kojemu je namjera pokrenuti gledaoca u željenom smjeru. Ono što
mi se u tom nastojanju čini plemenitim nije tek sposobnost da se oblikuje
likovni analogon vlastita doživljaja, nego i želja da se on preda Drugom.
Jagorovo umijeće u oblikovanju likovnoga sklada nije sebeljubiv zanat,
nego ozbiljan pokušaj da se formira jasan i razgovjetan govor.
Potreba da se oglasimo računa na sugovornika. Tako shvaćen izraz naročit je oblik poklona. |
||||
|
|
Mladen Pejaković
|
||||
 |
 |
 |
|||
| Kralj pčela, 2003. | Carski cenzor, 2003. | Biban El Muluk, 2003. | |||
