PRVA STRANICA 

Henry de Toulouse Lautrec

Lautrec: Moulin Rouge - La Goulue, 1891.  

H. de Toulouse Lautrec: Eldorado, 1892.

  Plakat (od riječi plak mrlja, krpica) je pisana, crtana, grafički umnožena obavijest nalijepljena ili izvješena na javnim mjestima. Sadržaj i tekst su usmjereni na što upadljivije djelovanje. Likovno-tematski elementi redovno se stiliziraju odnosno reduciraju na bitno, a u primjeni boja teži se za što jačim kolorističkim efektom.

Povijest plakata:
U rimsko doba obavijesti se ispisuju na zidove ili na drvene pločice; Plinije ml. spominje slikara Klaud koji je takve pločice oslikavao i na njima ispisivao imena glumaca.
U Srednjem vijeku plakati se ispisuju rukom, a pojavom tiska ulazi u širu upotrebu.
U 16. st. javlja se kao letak manjeg formata s tekstom i ilustracijama u drvorezu ili bakrorezu.
U 17. i 18. st. česti su u Engleskoj i Francuskoj politički letci s karikaturama.
U 19. st. litografske plakate u Francuskoj rade H. Daumier, P. Gavarni i Grandville. Od 1866. francuski slikar i grafičar Jules Cheret usavršava u Parizu tehniku višebojne litografije i stvara novi stil plakata, elegantan i duhovit. Poznat je po svojim prpošnim ženskim likovima, po njemu i danas poznajemo izraz "šeretski".
  Henry de Toulouse Lautrec je prva osoba kojoj možemo zahvaliti shvaćanje plakata kao "ulične slike", što je postigao dodatno razvijajući tehniku litografije, grafičku tehniku plošnog tiska. Litografski predložak radi  se na uglačanom kamenu, koji zbog svoje tvrdoće izdržava velike edicije (ukupni broj otisaka) bez deformacije crteža, što nije slučaj sa drugim tehnikama (bakrorez npr., ili drvorez) na kojima zbog jakog pritiska preše crteži ubrzo gube kvalitetu.
Na prijelazu stoljeća plakat dobiva zamah u razdoblju jugendstila, odnosno secesije; istaknuti predstavnici su Čeh Alphonse Mucha, Austrijanac Gustav Klimt i Englez William Morris.
20. st. donosi rusku avangardu i likovnu izrazito uspješna rješenja plakata.
U Hrvatskoj se početkom 20. stoljeća plakatom bave Tomislav Krizman i Ljubo Babić.
Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća u Europi u plakatu i dizajnu općenito prednjači visoka škola za dizajn "Bauhaus", a tridesetih godina u Njemačkoj je vrijeme političkih plakata grupe "Nova stvarnost" koja reagira na Hitlera; to utjeće i na likovni izraz u Hrvatskoj kod grupe "Zemlja".
U Hrvatskoj se sredinom 20. st. plakatima posebno istaknuo Boris Bućan,
a na kraju 20 st. vodeću ulogu u plakatima kod nas ima svjetski nagrađivan Boris Ljubićić.

Elementi plakata:
  U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu, zajedno sa slikom; ali, obično se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50%) kako ne bi došlo do neodlučnosti pogleda što je važnije, već je omjer obično 70-30% kako bi se uspostavila dominanta. Slova moraju biti dovoljno velika i čitka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo, u prolazu šetnjom, autom, tramvajem i sl.

Lijevo: H. de Toulouse Lautrec, "Reine de Joie", 1892.

Na lijevom plakatu vidimo dijagonalnu kompoziciju naglašenu linijom stola i nagnutim, "padajućim" stolcem. Ukupno su iskorištene četiri boje: žuta podloga, crna i svjetlonarančasta u sukobljenom, kontrastnom odnosu koji uz dijagonalu potencira dinamičnost prizora. Napokon, tu je i svjetlozelena kojom su ispisana slova, a koja ih povezuje sa ilustracijom preko zeleno obojane kose muškog lika u prednjem planu i stilizirane vaze na stolu.

Los Cigarillos Paris, 1896.

"La Closerie des Genets", 1890.

Jules Cheret

   Iako ih je stvarao u stilskom razdoblju secesije, Cheret ove plakate ne stilizira ornamentalno poput njegovih suvremenika. Slova doživljavamo mnogo utilitarnije, ona vrše svoju funkciju prenošenja obavijesti; prisutna je velika količina podataka - ili barem tako izgleda. Ipak, i ovdje u slovima vidimo međuodnos sa okolicom - "Pipermint" kruži po obodu crvene polukružne pozadine, dok se  crveni natpis "La Closerie..." urušava u dijagonalu stvarajući napetost prisutnu i na ilustraciji.

Lijevo: Bela Čikoš-Sesija (Csikos-Sessia): "Mladost", 1898.
Ovo je najstariji sačuvani signirani plakat u Hrvatskoj načinjen u secesijskom stilu za "Mladost", časopis za promoviranje mladih književnika i umjetnika koji je uređivao Milivoj Dežman. Čikošev stil je naglašeno plošan (karateristično za secesiju ili jugenstil ili Art Nouveau ili Stil 1900), oduzimajući slici dubinu i naglašavajući joj dvodimenzionalnost.

Ivan Picelj: 1963.
"Nove tendencije 2"

Lijevo: Boris Ljubičić: "Volim kvadrat i krug" (Love square &circle), 2000.
  Plakat "Volim kvadrat i krug", koji je izdao zagrebački Muzejski dokumentacijski centar, Ljubičić je dizajnirao za Međunarodni dan muzeja - 18. svibnja 2000. Tim radom autor je obilježio kraj dvadesetoga stoljeća i drugog milenija sintezom kvadrata i kruga. Kvadrat kao definicija kulture Zapada, a krug Istoka predstavljaju sintezu i pomirljivost kultura. Na međunarodnom dizajnerskom natječaju, koji svake godine organizira najstariji europski dizajnerski centar "Design Zentrum Nordrhein-Westfalen", između 1032 rada velika svjetska nagrada za 2000./2001. "Red Dot: Best of the Best" pripala je upravo ovom plakatu.